Radna težina čekića

   Prilikom nabavke novog hidrauličnog čekića, kupci se najčešće usredotoče na radnu težinu čekića i bagera. Postoji neko uvriježeno mišljenje kako bi čekić trebao biti radne težine od 7-10% težine bagera na koji će se montirati. Zaista ne znamo korjene ovog podatka jer ga niti jedan proizvođač čekića nigdje ne spominje. Da, zaista, u praksi to nekako i ispadne 7-10%, međutim to NIJE pravilo i NIJE stručno utemeljen podatak. Zato se ovog načela treba držati isključivo INFORMATIVNO i ne uzimati ga kao strogo pravilo, što mnogi korisnici i čine. To ih dovodi do zabluda koje neki trgovci vješto okrenu u svoju korist.

Kada govorimo o radnim težinama čekića, moramo razjasniti što je to radna težina čekića. Ona predstavlja UKUPNU težinu kojom čekić opterećuje bager (granu bagera), dakle, to je težina udarnog mehanizma + kutije čekića (ili stranica čekića) + priključne ploče (vezne ploče) + priključnih crijeva + radnog alata (špice). Ovaj podatak je bitan samo iz jednog razloga: kako bi imali podatak koliko će se težinski opteretiti grana bagera, odnosno radna težina čekića mora biti manja od maksimalnog podiznog kapaciteta grane bagera (podatak koji se najčešće povezuje s maksimalnim kapacitetom korpe).

Osn elem cekica

Primjer (pojednostavljeno):

Ukupna težina bagera: 20 tona
Dužina grane bagera (max): 8 m
Radna težina čekića: 2500 kg

Čekić radne težine 2500 kg na maksimalno ispruženoj grani bagera stvara moment (sila × krak):
2500 kg × 8 m = 20.000 kgm + težina same grane sa svojim momentom.

Zaključak: ovaj čekić bi opteretio potpuno ispruženu granu bagera sa "minimum 20 tona" te bi bager bio na granici stabilnosti (prevrtanja) i ovaj se čekić NE preporuča za ovaj tip bagera. Treba montirati čekić manje radne težine.

I tu prestaje svaka daljnja analiza radne težine čekića. Radna težina čekića NE daje podatak o učinkovitosti čekića, njegovoj udarnoj snazi/energiji. Zašto je to tako? Jednostavno zato što čekić NE "udara" niti kutijom čekića, niti veznom pločom, niti priključnim crijevima pa niti špicom (u smislu udarne energije).
Udarna energija čekića proizvodi se u tzv. UDARNOM MEHANIZMU čiji su glavni dijelovi: KLIP, CILINDAR, GLAVA CILINDRA, DONJI DIO ČEKIĆA.

Osn dij cekica

 Udarna energija koju čekić isporučuje, između ostalog, ovisi i o veličini klipa. Za dobivanje veće udarne energije potreban je i veći udarni klip što povlači za sobom i veći cilindar i veću glavu cilindra i donjeg dijela čekića. Dakle, za veću udarnu energiju treba nam, u osnovi, veći udarni mehanizam. Iz toga proizlazi da je za veću udarnu energiju potreban TEŽI udarni mehanizam = teži čekić. No, ako već želimo uspoređivati čekiće po težinama onda bi, kao neki kompromis, trebalo uspoređivati samo težine UDARNIH MEHANIZAMA, što je u praksi (na temelju podataka dostupnih samo iz prospekata proizvođača čekića) gotovo nemoguće.

Radna težina čekića u odnosu na podatak sa pločice na čekiću ("delivery weight")

Svaki novi čekić dolazi sa pločicom na kojoj se nalaze osnovni podaci o čekiću. U donjem primjeru radi se o čekiću radne težine 1200 kg. Međutim, na pločici stoji podatak o isporučenoj težini ("Deliv.wt") od 942 kg. Podatak koji prilično bode u oči osobito one korisnike koji ne razumiju što je to radna težina čekića, a što isporučena težina.

Isporučena težina predstavlja: težinu udarnog mehanizma + težinu kutije. Ne uključuje težinu špice, vezne ploče i priključnih crijeva. U biti, kako se na čekić mogu montirati razni modeli špica ali i razne izvedbe veznih ploča, zaključujemo da je podatak o radnoj težini, zapravo, samo okviran podatak koji se niti ne može znati prije montaže čekića na bager. Još jedna činjenica koja ide u prilog tezi da je radna težina čekića MANJE BITAN podatak!

Plocica


Primjer manipulacije podacima o radnoj težini čekića

Model

Radna težina, kg

Radni tlak, bar

Protok ulja, l/min

Za bagere, tona

Tržišna cijena, €

A (u stranicama)

305

100-160

35-60

3,5-6

5.200

A (u kutiji)

400

100-160

35-60

3,5-6

5.500

B

200

100-150

35-65

2,5-6

5.500


Podaci u tablici prepisani su iz službenih kataloga proizvođača A i proizvođača B. Navedene cijene su približne. Model A pripada nižoj klasi čekića, model B pripada višoj klasi čekića.

Uspoređujući istog proizvođača A koji nudi izvedbu istog čekića u stranicama i u kutiji, uočavamo da je razlika u radnoj težini čekića (između dva potpuno IDENTIČNA udarna mehanizma) čak 95 kg, ili oko 30%. Tu razliku čini komad čelika koji obuhvaća udarni mehanizam i NEMA nikakve veze sa učinkovitošću čekića. Odabir modela A u kutiji opravdan je samo zato što je to utišan model, sa manje vibracija. Isporučena udarna energija je ISTA, iako će mnogi kupci tražiti model A u kutiji samo zato što je teži.

Nadalje, ako pogledamo model B koji ima "samo" 200 kg, ovaj model prema podacima o protoku ulja i radnom tlaku, radi sa istim parametrima kao model A, a lakši je za 200 kg ili 50%.

Na prvi pogled, ukoliko kupac uspoređuje samo radne težine čekića, vrlo lako može doći u zabludu i kupiti model A koji ima istu cijenu kao model B, ali je dvostruko teži! Međutim, prema radnim parametrima (protok ulja i radni tlak) nude mu se dva identična čekića. Za model A samo jako skupo plaća obično željezo i dvostruka težina ne znači ništa osim što će nepotrebno opteretiti granu bagera, otežati rukovanje čekićem, povećati potrošnju zglobnih dijelova grane bagera i povećati potrošnju goriva.

Kako iz iskustva znamo da su čekići nižeg ranga manje sofisticirani i najčešće predstavljaju osrednje kopije top brandova, ovi čekići imaju vrlo nizak stupanj iskoristivosti. Stoga isti radni parametri (zbog velikih gubitaka) ne znače i istu isporučenu udarnu energiju. U gornjem primjeru, model B ima čak veću udarnu energiju od modela A iako je dvostruko lakši. To znači da je model B čak i jeftiniji ako kupujemo udarnu energiju (€/Joule) a ne težinu "mrtvog" željeza (€/kg).